Zaštita Jadranskog mora nije samo zadatak institucija — to je zajednički napor znanstvenika, udruga, lokalnih zajednica i svakoga tko koristi i uživa u Jadranu. U posljednjem desetljeću Hrvatska je svjedočila rastu broja inicijativa posvećenih očuvanju morskog ekosustava.
Blue World Institute — zaštita dupina i morskih kornjača
Blue World Institute of Marine Research and Conservation, sa sjedištem na Lošinju, jedna je od najpoznatijih hrvatskih organizacija za zaštitu morskih sisavaca. Institut provodi kontinuirani monitoring populacije dobrog dupina u sjevernom Jadranu od 1987. godine, čineći ovaj program jednim od najdugotrajnijih u cijelom Mediteranu.
Program fotoidentifikacije dupina omogućuje praćenje više od 250 jedinki u lošinjsko-creskom akvatoriju. Svaki dupin prepoznaje se po jedinstvenim oznakama na leđnoj peraji — poput otisaka prstiju kod ljudi.
Akcije čišćenja podmorja i plaža
Diljem hrvatske obale organiziraju se redovite akcije čišćenja — od međunarodnih kampanja poput International Coastal Cleanup do lokalnih inicijativa ronilačkih klubova i ekoloških udruga. Podvodno čišćenje posebno je važno jer otpad na morskom dnu, nevidljiv s površine, ugrožava morske organizme i degradira staništa.
Tipični nalazi uključuju napuštene ribarske mreže (tzv. "ghost nets"), plastične boce, auto gume, metalne konstrukcije i velike količine sitnog plastičnog otpada. Samo u 2025. godini, organizirane akcije čišćenja uklonile su više od 50 tona otpada iz jadranskog podmorja i s plaža.
Projekt zaštite plemenite periske
Pinna nobilis, najveći mediteranski školjkaš koji može narasti do 120 cm, suočava se s krizom opstanka. Parazit Haplosporidium pinnae uzrokovao je masovno izumiranje ove vrste u cijelom Mediteranu od 2016. godine. Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja gdje su preživjele populacije pronađene u značajnijem broju.
Zašto je Pinna nobilis važna?
Plemenita periska filtrira morsku vodu, pročišćavajući do 6 litara na sat. Njezino prisustvo poboljšava kvalitetu vode i služi kao stanište za brojne manje organizme. Prema IUCN-u, vrsta je kritično ugrožena.
Hrvatski znanstvenici iz Instituta za oceanografiju i ribarstvo aktivno sudjeluju u međunarodnim projektima mapiranja preživjelih populacija i razvoja programa uzgoja u zatočeništvu s ciljem budućeg vraćanja u prirodu.
Monitoring morskog otpada — DeFishGear
Projekt DeFishGear, financiran kroz program IPA Adriatic, razvio je metodologiju za monitoring morskog otpada u Jadranu. Rezultati su pokazali da se najveće koncentracije mikroplastike nalaze u sjevernom Jadranu, pod utjecajem rijeke Po i gustog brodskog prometa.
Monitoring uključuje praćenje otpada na plažama, plutajućeg otpada na površini mora i mikroplastike u vodenom stupcu. Podaci se koriste za kreiranje politika smanjenja zagađenja na nacionalnoj i EU razini.
Kako se uključiti
Svaki pojedinac može doprinijeti zaštiti Jadrana:
- Pridružite se lokalnim akcijama čišćenja plaža i podmorja
- Prijavite opažanja morskih kornjača, dupina ili ugroženih vrsta putem aplikacija za građansku znanost
- Podržite rad organizacija poput Blue World Institute donacijama ili volontiranjem
- Smanjite korištenje jednokratne plastike, posebno na plaži i na plovilima
- Poštujte pravila u zaštićenim područjima i koristite označena mjesta za sidrenje
Za više informacija o europskim inicijativama zaštite mora posjetite stranicu Europske komisije za morsku politiku.
Pogledajte i naš pregled stanja Jadranskog mora ili saznajte više o zaštićenim područjima.
